Geomehanički istražni radovi
Geomehaničke istražne radove izvodimo u svrhu determinacije fizičko mehaničkih parametara tla, koji su potrebni za kvalitetno dimenzioniranje raznih konstrukcija (temelji, građevne jame, bunari, itd).
Kontrolna ispitivanja
Spektralna analiza površinskih valova MASW
Kao kontrola uspješnosti poboljšanja tla izvodi se seizmičko profiliranje terena (MASW) preko poboljšanog tla i to prije i poslije poboljšanja temeljnog tla, a sve prema normi HRN EN ISO 22476-2:2008.
U seizmičkim profilima mjereni su podaci o brzini posmičnih i primarnih valova u svrhu određivanja posmičnog modula prije i nakon poboljšanja.
MASW je geofizička metoda koje pomoću spektralne analize površinskih valova uspješno i pouzdano otkrivaju značajke tla. Za ispitivanje MASW metodom su potrebni: geofoni, čekić i pločica te seizmograf. Dobivene podatke iz ispitivanja zatim obrađujemo i računamo parametre krutosti (Youngov modul i modul posmika).
Snimanje georadarom
Snimanje georadarom dobivamo informacije o slojevima tla, kao što su dubina i vrsta.
Georadar je tehnika koja se temelji na korištenju fokusirane radarske energije koja prodire u tlo i reflektira se natrag od svih sučelja na koje naiđe. Nedavni tehnološki napredak doveo je do mnogo kompaktnijih i kvalitetnijih sustava koje može koristiti jedan operater za detaljna ispitivanja tla.
Dinamičko sondiranje TUS
Kao kontrola uspješnosti poboljšanja tla izvodi se dinamičko sondiranje TUS-om (teška udarna sonda) prije i poslje poboljšanja temeljnog tla.
Ispitvanjem teškom udarnom sondom (TUS) provjeravamo stupanj poboljšanja kao i posmičnu čvrstoću ugrađenog kamenog materijala – kuta unutarnjeg trenja.
Teška udarna sonda je uređaj za ispitivanje zbijenosti tla. Uređaj se sastoji od utega (tereta) od 50 kg koji pada slobodnim padom sa visine 1 m. Uteg pada na adapter koji energiju prenosi na šipku koja na svom vrhu ima nepovratni šiljak standardnog oblika i tlocrtne površine od 15 cm2. Ulaskom šiljka s šipkom sve dublje u tlo navrće se nova šipka. Sve šipke su standardne duljine od 1 m. Broje se udarci koji su potrebni za ulazak šipke 10 cm u tlo. Rezultati se unose u standardni obrazac i prikazuje se dijagram koji označava dubinu ulaska šiljka s šipkama i broja udaraca potrebnih za zabijanje 10 cm u tlo.
Za vađenje šipki koristi se hidraulični uređaj sa zasebnim motorom. Nepovratni šiljak ostaje u tlu na maksimalnoj dubini do koje je izvršeno sondiranje.
Armirano betonski CFA piloti
Piloti izvedeni CFA tehnologijom posebno su pogodni u uvjetima visokih razina podzemne vode i pretežno pjeskovitih materijala tla jer nije potrebno korištenje zacjevljenja ili isplake za održavanje stabilnosti stjenke bušotine. U tlo se zabuši beskonačna spirala do projektom predviđene dubine, odnosno do čvrstog nosivog sloja. Stabilnost bokova i dna bušotine od zarušavanja održava se tlom ispunjenim zavojitom spiralom. Nakon dostizanja potrebne dubine, kroz središnju cijev spirale, pod tlakom se utiskuje ‐ upumpava sitnozrna betonska smjesa žitke konzistencije, uz istovremeno podizanje spirale i uz smanjenu rotaciju ili bez rotacije. Postupak se vrši određenom brzinom kako bi se ugradila potrebna količina betona za postizanje predviđenog promjera pilota. Podizanjem spirale prema površini izvlači se tlo koje se zamjenjuje betonskom smjesom. Nakon što se zapuni predviđena duljina pilota betonskom smjesom, u svježi, žitki beton utiskuje se projektirana armatura.
Vertikalni drenovi
Verikalni drenovi se primjenjuju u tlima kod kojih dominira slijeganje od primarne konsolidacije. Vertikalni drenovi ne smanjuju intenzitet slijeganja, oni skraćuju vrijeme trajanja slijeganja.
Prije početka ugradnje drenova, uklanja se sloj humusa (površinski sloj debljine do cca 0,5 m), te se nasipa sloj granuliranog materijala koji služi kao radni plato (debljine 0,3 do 0,5 metara) za nesmetan rad mašine u svim vremenskim uvjetima
S ciljem da se osigura propusnost granuliranog „jastuka” na kontaktu sa sitnozrnim materijalom, potrebno je ugraditi geotekstil čija je osnovna funkcija da vrši separaciju slojeva različite vodopropusnosti. Drenovi ispod objekata se najčešće ugrađuju u trokutnom rasteru.
Mlazno injektiranje (Jet Grouting)
Kao mjera povećanja čvrstoće i krutosti temeljnog tla izvodi se poboljšanje tla mlaznim injektiranjem.
Mlazno injektiranje (Jet Grouting), je metoda poboljšanja tla kojom se određeni volumen tla pretvara se u zemljani mort pri čemu se razbija struktura tla pomoću visoko energetskog mlaza tekućine. Istovremeno se čestice tla miješaju s cementnom suspenzijom i zapunjuju zahvaćeni prostor. Višak nastale mješavine izlazi uz stjenke bušotine na površinu. Promjer razarajućeg djelovanja mlaza u tlu iznosi i do 5,0 m u ovisnosti o vrsti tla, načinu izvođenja i primijenjenoj suspenziji.
Primjenu mlaznog injektiranja može se svrstati u tri glavne kategorije: podupiranje i zaštita iskopa, privremena ili trajna stabilizacija mekih tala, te kontrola podzemne vode i onečišćenja. Mlazno injektiranje se uspješno primjenjuje u svim vrstama tla, uključujući i glinu te organske slojeve. Također se može koristiti i u stjenovitom tlu, kao na primjer u mekanim pješčenjacima.
Zabijeni piloti
Zabijeni piloti završavaju u čvrstim slojevima tla, te se stoga odlikuju velikom nosivošću. Njihova uporaba, osim toga, sprječava deformaciju slabonosvog slojeva tla, što je, pod drugim uvjetima, ispunjeno neravnomjernim slijeganjem konstrukcije.
Cementna stabilizacija in situ postoječeg tla
Izrada cementom vezanog (stabilziranog) donjeg nosivog sloja sastoji se od nabave mješavine agregata (šljunčani ili kameni materijal 0-63mm/0-100mm) i cementa 42,5N. Cementnom stabilizacijom povećavamo nosivost tla, homogeniziramo tlo te na taj način može preuzeti opterećenje konstrukcije. Stabilizaciju treba izvoditi kada nema padalina i kada temperatura podloge i zraka iznosi od 5 °C do 25 °C.
Izrada poboljšanja tla stabilizacijom sastoji se od nabave odgovarajučeg veziva, koje se sipa na pripremljenu podlogu uz dodatak vode, sa dozatorom putem mikroprocesora. Zatim se pomoću stroja reciklatora vezivo i tlo mješaju u debljini 40-50 cm. Zadnja faza je ravnanje grederom na visinu ± 5 cm, te završno zbijanje valjkom.
Poboljšanje tla impulsnim kompaktrianjem
Impulsni kompaktor postavlja se iznad obilježene točke, te započinje zbijanje utegom od 9t, slobodnim padom s visine 1,2m, sa brzinom zbijanja od 50 udaraca u minuti. Nakon zbijanja utovarivačem započinje punjenje kratera kamenim materijalom ili šljunkom, te slijedi ponovno dubinsko zbijanje i tako sve do potrebnog stupnja zbijenosti.
Impulsno-udarno zbijanje izvodi se s kote radnog platoa, koji omogućava nesmetano kretanje mehanizacije u toku izvođenja. Radovi na izvedbi impulsno-udarnog zbijanja obuhvaćaju sljedeće aktivnosti:
– Pozicioniranje komprimatora na poziciju zbijanja
– Izvedba procesa kompaktiranja tla
– Zasipavanje kratera nastalih nakon zbijanja, kamenim/šljunčanim materijalom
– Ponovno kompaktiranje tla
– Zasipavanje kratera
– Površinsko zbijanje vibro valjkom
Utošak kamenog/šljunčanog materijala za:
– temeljne stope (T1 do T5) dimenzija BxL=2,6×2,6 – 3,0×3,0 m procjenjuje se na 8-12 mᵌ
Potrošnja kamenog/šljunčanog matreijala ovisi o tlu. Zbijanje (kompaktiranje) tla, time i trošenje materijala, mora trajati do trenutka kada se mobilizira pasivni otpor tla. Potrošnja materijala može biti manja ili veća od predviđene a uvelike ovisi o zaljeganju vapnenačke stijene u podlogi.
Poboljšanje tla šljunčanim pilotima
Vibrator s uređajem za doziranje i prisilnim vođenjem postavlja se iznad obilježene točke. Hidrauličkim putem fiksira se na oslonce – noge. Posebni utovarivač puni posudu postrojenja materijalom.
Posuda s materijalom diže se uz konstrukciju stupa i prazni svoj sadržaj u uređaj za doziranje. Nakon zatvaranja uređaja posebnom zaklopkom komprimirani zrak potiskuje materijal prema izlaznom otvoru na šiljku vibratora.
Vibrator istiskuje okolno tlo i spušta se do projektirane dubine, potpomognut tlakom zraka i prema dolje usmjerenoj vertikalnoj sili sa stupne konstrukcije.
Kad je konačna dubina dosegnuta, vibrator se podiže za cca 50 cm, stvara šupljinu ispod sebe, u koju ulazi materijal pod pritiskom. Ponovnim spuštanjem vibratora materijal se zbija i bočno utiskuje u okolno tlo. Na taj se način sukcesivno od dolje do površine terena formira šljunčani stup.
